{"id":1239,"date":"2019-06-07T06:12:01","date_gmt":"2019-06-07T06:12:01","guid":{"rendered":"http:\/\/otputuj.com\/?p=1239"},"modified":"2026-08-19T10:07:54","modified_gmt":"2026-08-19T10:07:54","slug":"biljeske-s-putovanja-u-iran-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/2019\/06\/07\/biljeske-s-putovanja-u-iran-4\/","title":{"rendered":"Bilje\u0161ke s putovanja u Iran (4)"},"content":{"rendered":"\n

(O putuju\u0107em pripovjeda\u010du, perzijskom nacionalnom epu, o neposrednosti i 
srda\u010dnosti ljudi i o tomu \u0161to je izme\u0111u pustinje, vode, i neba)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Autor putopisa i fotografija : Blanka Will <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izlazimo iz Hafizova vrta. Vani je jo\u0161 ve\u0107a gu\u017eva. Sada oko lika  koji ne\u0161to pri\u010da, pritom glumi. Razmahao se, tr\u010di s jednog kraja na drugi, zaustavlja se, govori, ma\u0161e rukama kao da se ma\u010duje. Bit \u0107e da je rije\u010d o kakvom ljutom boju. Postariji, podsje\u0107a na putuju\u0107e pripovjeda\u010de kakve se diljem orijenta moglo na\u0107i kako na trgovima pripovijedaju za koru 
kruha i nekoliko nov\u010di\u0107a. Lako mogu\u0107e da pri\u010da o borbi Rostama s nemani, prikaz \u0161to smo ga vidjeli na mozaiku iznad ulaza u \u0161irasku Citadelu. Odjeven je u bijelo ruho poput zoroastrijanskih sve\u0107enika, razlika je jedino u tomu \u0161to na glavi ima crnu, a ne bijelu kapicu. Ispravno sam naslutila o \u010demu je rije\u010d: govorio je iz Firdusijeve \u0160ahname (Knjiga kraljeva), perzijskog nacionalnog epa. Firdusi je s radom na tom zapisu u po\u010deo 980. Ni\u017ee isprepletene mit, legendu i povijest, u poetskom obliku, dvostruko du\u017eem od Homerovih epova, koja se\u017ee od mitskih velova stvaranja svijeta, do arapskog osvajanja perzijskog carstva.<\/p>\n\n\n\n

Na odlasku jo\u0161 fotkanja. Ljudi su neposredni i srda\u010dni. Ni djeca, i ona mala, nemaju nikakvih problema s uspostavom kontakta, ili dodirom, dakako pod ponosnim okom roditelja. Prilazi nam i jedna tinejd\u017eerica. Na perfektnom engleskom pita me odakle dolazimo, gdje smo sve bili, kamo jo\u0161 idemo i svi\u0111a li mi se njezina zemlja. U iranskim \u0161kolama, a imaju 
javne i privatne, engleski u\u010de kao prvi strani jezik. Jo\u0161 par fotkavanja i jurimo za grupom. Sljede\u0107a znamenitost je grob Saadija.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje je gu\u017eva  daleko manja. Uz Firdusija  i Hafiza, Saadi je najve\u0107i srednjovjekovni pjesnik i mistik Perzije. I ovdje posjetitelji \u010ditaju iz njegovih djela \u201eBostan\u201c (Vrt) i “Golestan\u201c (\u0110ulistan, Ru\u017ei\u010dnjak). \u201eGolestan\u201c je putem prijevoda, u 18. st., dospio u europski kulturni prostor gdje je u to vrijeme okretanje orijentu postala pomodna pojava i.o. kod Voltairea, Diderota, pa \u010dak i u fiktivnim izvje\u0161\u0107ima iz Perzije kao \u0161to su Perzijska pisma Montesquieua. Njema\u010dki romantizam s Herderom i Goetheom, ve\u0107 sam spomenula.<\/p>\n\n\n\n

Sunce pr\u017ei nemilo. Ve\u0107 smo iscrpljeni, jedva \u010dekamo hotel. U vrtu hotela popijem u miru kavu prije ve\u010dere, da promislim i poslo\u017eim sve \u0161to sam vidjela i do\u017eivjela. Program je intenzivan, stoga mi je s vremena na vrijeme potrebna osama. Ujutro nas \u010deka najljep\u0161i \u0161iraski vrt Eram, pa sat vremena vo\u017enje do Perzepolisa.<\/p>\n\n\n\n

Pi\u0161em i razmi\u0161ljam kako je u mom jarunskom kvartu u Zagrebu nekoliko stupova javne rasvjete oblijepljeno oglasom”Sije\u010dem drve\u0107e\u201c, ispod toga listi\u0107i s brojem mobitela. Mo\u017eda je moglo i pisati \u201eObaram stabla\u201c, \u0161to 
bi  imalo sasvim druga\u010diju konotaciju, barem u mojim u\u0161ima. Pogotovo po povratku iz Irana gdje sade k’o mahniti, gdje god stignu i gdje god stane. Ako ne stane, onda sagrade zidi\u0107 pa po njemu objese tegle s cvije\u0107em, pogotovo u pustinjskim gradovima \u0160irazu i Yazdu. Kako se sve to odr\u017eava i navodnjava? I tomu su se dosjetili. Odavno. Tisu\u0107lje\u0107ima 
ranije. Sistem navodnjavanja Kanat, rasprostranjen po cijelom Bliskom i Srednjem istoku, vu\u010de podrijetlo iz Perzije, zemlje bez velikih rijeka i s puno pustinjske visoravni. Ta tehnika gradnje spremnika i podzemnih vodenih kanala pro\u0161irila se, kao i mnogo toga drugoga, klju\u010dnom arterijom za razmjenu roba i ideja \u2013 Putom Svile.  Perzijski Kanat pod 
za\u0161titom je UNESCO-a.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izme\u0111u pustinje i vode: Perzijski vrt.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najstariji o\u010duvan pripisuje se Kiru II., ostaci se nalaze se u Pasargadeu, glavnom gradu ahmenidske Perzije prije no \u0161to ga je Darije Veliki krajem 6. st. pr. Kr. premjestio u Perzepolis. Perzijski vrt zadana je kompozicija, slijedi odre\u0111ene smjernice. U toj zadanosti klju\u010dnu ulogu imaju sunce, sjena, voda i pavilion. Vodotocima je podijeljen \u010detiri dijela, a sastoji se od unutra\u0161njeg i vanjskog vrta, koji simboliziraju unutarnji i vanjski svijet. Rilke u svom sonetu opjevava vrtove \u0160iraza i Isfahana, “vrtove u staklu\u201c, stati\u010dne kao pjesni\u010dki topos. Stoga je pri sadnji va\u017eno predvidjeti efekte svjetlosti i sjene, \u0161are, arabeske, promjenjivost, dinamiku koju unosi pad sun\u010deve svjetlosti. \u010cetiri vodotoka, prema zoroastrizmu, stoje za \u010detiri elementa: vodu \u2013 vatru \u2013 zemlju \u2013 zrak.<\/p>\n\n\n\n

Perzijski vrt odraz je kozmi\u010dkog vrta, slika raja. “Sve dok ima\u0161 vrt, ne treba umrijeti da bi se dospjelo u raj\u201c, ka\u017ee poslovica. I odista, rije\u010d raj  (engl. paradise, njem, Paradies), potje\u010de od avestijske rije\u010de pairi-daeza, na perzijskom pardes. Zanimljivo je kako tri, zapravo \u010detiri, ako se uvjetno uzme i zoroastrizam, monoteisti\u010dke religije, a sve su nastale u pustinji, raj zami\u0161ljaju kao vrt. Mjesto \u010de\u017enje i nadahnu\u0107a. U islamskoj mistici simbolizira du\u0161u, duh, srce i bi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Rano je jutro, kristalno, prohladno. Vrt Eram upravo se budi. Prilika u ti\u0161ini zastati i diviti se obavijen mistikom  igre svjetla, vode i sjene. Odmi\u010dem me\u0111u zelenilo, ne \u017eelim ni\u0161ta slu\u0161ati, ne sada. O povijesti vrta i njegovim karakteristikama mogu se informirati kasnije. Sada \u017eelim samo udisati, \u0161etati, sjediti na suncu i shvatiti:<\/p>\n\n\n\n

Perzijski vrt, vrt je preto\u010den u molitvu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Devet Perzijskih vrtova diljem Irana nalaze se na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

(nastavlja se)
<\/p>\n\n\n\n