{"id":1347,"date":"2019-06-20T11:34:19","date_gmt":"2019-06-20T11:34:19","guid":{"rendered":"http:\/\/otputuj.com\/?p=1347"},"modified":"2026-08-19T10:07:54","modified_gmt":"2026-08-19T10:07:54","slug":"biljeske-s-putovanja-u-iran6","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/2019\/06\/20\/biljeske-s-putovanja-u-iran6\/","title":{"rendered":"Bilje\u0161ke s putovanja u Iran(6)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-medium-font-size wp-block-paragraph\">O grobnicama vladara, civilizaciji \u017eivota, o tomu \u0161to se nalazi izme\u0111u dvaju traka autoputova \u0161to vode na jug Irana i o starom \u010dempresu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autor putopisa i fotografija : Blanka Will <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"957\" height=\"716\" src=\"https:\/\/otputuj.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/iran.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1348\" srcset=\"https:\/\/otputuj.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/iran.png 957w, https:\/\/otputuj.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/iran-300x224.png 300w, https:\/\/otputuj.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/iran-768x575.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 957px) 100vw, 957px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sat vremena vo\u017enje od Perzepolisa stajemo u Naqsh-e-Rustamu. Mjese\u010dev krajolik. Nigdje ni\u010dega, Ni stabla, ni naselja, ni travke. Nebo i pustinja. Planine su neobi\u010dnih, skurilnih oblika, s rasjedima, pe\u0107inama, odronima. Sunce se obru\u0161ilo punom \u017eestinom.. Visoko gore u lancu stijena uklesani grobovi. Nekropola Ahmenida i Sasanida. Spu\u0161tamo se u podno\u017eje planine. Ovdje je ovjekovje\u010dena slava vladara. Najve\u0107a grobnica ona je Darija I. (522-486. pr. Kr.), gospodara i graditelja Perzepolisa, uklesana u okomitu stijenu u obliku kri\u017ea, \u0161to simbolizira \u010detiri strane svijeta. I na Kirovom cilindru, \u0161to smo ga vidjeli u Nacionalnom muzeju Irana u Teheranu, stoji: \u201eJa, Kir&#8230; kralj svemira&#8230; kralj \u010detiriju strana svijeta.\u201c U gornjem dijelu reljef prikazuje Darija I. na podiju \u0161to ga nose predstavnici trideset naroda Carstva. On, Darije, stoji pred oltarom vatre, nad njim amblem Ahura Mazde kao znak povezanosti boga i vladara. Zanimljivo je da se povr\u0161ina pro\u010delja grobnice poklapa s njegovom  pala\u010dom u Perzepolisu, a prona\u0111eni ostaci boje upu\u0107uju na to da je poput pala\u010da i pro\u010delje grobnica bilo oslikano.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Grobnice Ahmenida u Naqsh-e Rustamu, uklesane u gornjem redu, pripisuju se Dariju II., Artakserksu I., Dariju I. velikom, i Kserksu I. U donjem redu grobnice su one Sasanida. U podno\u017eju lijepo opremljene dvojezi\u010dne plo\u010de, na farsiju i engleskom, tuma\u010de pojedinosti lokacije. U donjem dijelu grobnica \u0160apura II., iz dinastije Sasanida. Ispod ulaza u grobnicu reljef koji ga prikazuje na konju u borbi. Za razliku od elegantnih ali stati\u010dkih prikaza u Ahmenida, kao netom u Perzepolisu i ovdje iznad grobnice Darija I., \u0161to upu\u0107uju na egipatsko i asirsko naslije\u0111e, Sasanidi uvode dinamiku, pokret.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U podno\u017eju planine toranj, gra\u0111evina kvadratnog oblika. O namjeni i zna\u010denju mi\u0161ljenja se razilaze. Navodno je u njegovoj unutra\u0161njosti \u010duvana Vje\u010dna vatra, simbol pobjede svjetlosti nad tminom. No o vatri, Hramu vatre, Tornjevima ti\u0161ine, Zaratustri, zoroastrizmu, Ahura Mazdi i Ahrimanu kasnije, na licu mjesta  kad stignemo u Yazd.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<script async=\"\" src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js\"><\/script>\n<!-- Desno -->\n<ins class=\"adsbygoogle\" style=\"display:block\" data-ad-client=\"ca-pub-4231609573758524\" data-ad-slot=\"8558000035\" data-ad-format=\"auto\" data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\n<script>\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Promatraju\u0107i reljefe u Iranskom nacionalnom muzeju u Perzepolisu, ovdje uz grobnice vladara, name\u0107e mi se usporedba s egpatskom civilizacijom. Bila sam u Egiptu pije nekoliko godina. Sve \u0161to sam ondje vidjela plovidbom Nilom od Luksora do Assuana, upu\u0107ivalo je na kulturu smrti. Grobnice oslikane prikazima priprema za onaj svijet, prelaska na onaj svijet balzamiranjima, vaganjima du\u0161e, anubisima itd. Sve upu\u0107uje na onostranost. \u010cujem da su Perzijanci, a kasnije i Heleni bili zaprepa\u0161teni tolikim kultom umiranja, smrti, mrtvih, a ovdje u perzijskoj civilizaciji, kultura \u017eivota. Dovoljno je navesti sve\u010danosti uz proslavu perzijske Nove godine, po\u010detka prolje\u0107a, radosti, slavlja novog \u017eivota. U tu su svrhu podignuli \u010dak i &nbsp;grad &#8211; prijestolnicu: Perzepolis.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autocestama \u0161to vode prema jugu, u sredini izme\u0111u traka \u0161to vode u suprotnim smjerovima, stotinama kilometara, a u razmaku od mo\u017eda pedesetak metara, stupovi i na njima plo\u010de sa slikama i imenima poginulih u Ira\u010dko-Iranskom ratu &nbsp;Nemam fotografiju. Pijetet mi ne dopu\u0161ta fotkati. 1980. Irak napada islamskim prevratom i previranjima 1979. oslabljeni Iran. O \u010demu je rije\u010d? O prvom zaljevskom ratu, o dominaciji nad Perzijskim zaljevom, o granici oko \u0160at-el Araba, okupaciji iranskih polja nafte na jugu zemlje. Nakon osam godina rat zavr\u0161ava primirjem, bez pobjednika. Papala maca. Bilanca rata: milijun poginulih s obje strane. &nbsp;I naprodavalo se oru\u017eja Iraku, nije da nije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Trajnu napetost izme\u0111u arapskog i perzijskog svijeta \u010dine dva smjera islama: sunitski islam u Arapa, \u0161iitski u Iranu. Vladavina Sasanida uru\u0161ila se poput kule od karata nakon poraza u klju\u010dnoj bitci kod Kadisije 636. nakon koje Arapi zauzimaju Mezopotamiju. Zavr\u0161ni udarac Perzijskom carstvu, k tomu oslabljenom dugotrajnim ratovima s Bizantom, nanosi bitka kod &nbsp;Nehavanda 642. Arapi osvajaju Iran koji postaje provincija Kalifa. U svom povijesnom epu \u0160ahname (Knjiga kraljeva), pisanom perzijskim jezikom, Ferdusi oko tristo godina nakon arapskog osvajanja Perzije pi\u0161e: &#8220;Kada odjeknu imena Abu Bakra i Omara, svi \u0107e se na\u0161i napori pretvoriti u prah i pepeo, ne\u0107e\u0161 vidjeti ni prijestolja ni krune ni carstva; samo Arapima zvijezde su naklonjene\u201c. &nbsp;Islam se Perzijom \u0161irio polako. Novim gospodarima bilo je stalo prvenstveno do vlasti, ne toliko do \u0161irenja vjere. Tim vi\u0161e \u0161to je neislamsko stanovni\u0161tvo moralo pla\u0107ati ve\u0107e poreze, pa se i isplatilo. Perzijanci i Arapi islam su smatrali arapskom, a ne univerzalnom religijom, tako da su brojna djela s podru\u010dja djela zoroastrizma nastala tek u islamsko doba slijedom teolo\u0161kih debata oko stare i nove religije. Trajalo je oko dvjesto godina da se islam donekle ukorijeni u Iranu, \u010dime su Iranci &nbsp;kao prvi ne-Arapi prihvatili islam kao svoju religiju. &nbsp;U 9. st. arapsko se carstvo raspada, iz centralne Azije prodiru Seld\u017euci, sredinom 13. st. Mongoli u dvije godine osvajaju cijelu Perziju. Tek je Ismailu Safaviju iz redova \u0161iitskih sufija 1502. uspjelo konsolidirati Perzijsko carstvo i utemeljiti svoju  turkmensku dinastiju Safavida. Kao Ismail I. \u0160ah on progla\u0161ava \u0161iitski islam dr\u017eavnom religijom, \u0161to je prihva\u0107eno bez lomova, tim vi\u0161e \u0161to je zna\u010dilo samosvojnost u odnosu na Arape sunite.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predozirani smo povije\u0161\u0107u na ovom dijelu putovanja. Klonuli, u autobusu se svatko nagnuo na svoju stranu i drijema, sve dok Atife ne povikne; \u201eDobro jutro Hrvatska\u201c, znak da smo stigli na neko od odredi\u0161ta. Ovaj puta to je mjesta\u0161ce Abar Kuh, u provinciji Yazd, nekada\u0161nji karavansaraj, koji \u010duva legendu o najstarijem \u010dempresu na svijetu. Legenda ka\u017ee da ga je prije 4000 godina zasadio sam Zaratustra. Mirno je i tiho. Sjedimo u lijepo ure\u0111enom kafi\u0107u s pogledom na \u010dempres. \u010cempres ina\u010de u perzijskoj umjetnosti simbolizira iskrenost i postojanost. Kratka \u0161etnja, i nastavak puta u Yazd.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(Nastavit \u0107e se)<br><\/p>\n\n\n\n<script async=\"\" src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js\"><\/script>\n<!-- Desno -->\n<ins class=\"adsbygoogle\" style=\"display:block\" data-ad-client=\"ca-pub-4231609573758524\" data-ad-slot=\"8558000035\" data-ad-format=\"auto\" data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\n<script>\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\n<\/script>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O grobnicama vladara, civilizaciji \u017eivota, o tomu \u0161to se nalazi izme\u0111u dvaju traka autoputova \u0161to vode na jug Irana i o starom \u010dempresu. Autor&#46;&#46;&#46;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1348,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5,16,14],"tags":[],"class_list":["post-1347","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-otputujmo-zajedno","category-putopisi","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1347","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1347"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1347\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1350,"href":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1347\/revisions\/1350"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1348"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1347"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1347"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/otputuj.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1347"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}